Sažetak
Splitski autor „Judite” čija je izravna bračka veza prijateljstvo i dopisivanje sa svećenikom Markom Prodićem. Njegov životopis ovdje otvara priču o otočnom humanističkom obrazovanju i kasnijem književnom odjeku.
Pismo Marku Prodiću iz 1496. povezuje europski humanizam s bračkim obiteljskim i obrazovnim krugom.
Splitski književnik europskoga odjeka
Marulić je rođen u Splitu, gdje se školovao u humanističkoj školi i obavljao gradske službe. Pisao je pretežno na latinskome, ali njegov hrvatski opus ima temeljnu ulogu u domaćoj književnosti. „Juditu” je dovršio 1501., a prvo je izdanje tiskano 1521. Njegova djela povezuju antičku naobrazbu, biblijske teme i kršćansku etiku.
Izvori: [1]
Pismo bračkom prijatelju
Marku Prodiću uputio je 10. svibnja 1496. pismo na latinskome. Govori o nekadašnjem školovanju i prijateljevu poučavanju nećaka. Ta veza potvrđuje osobnu i obrazovnu mrežu preko Bračkoga kanala; sama po sebi ne dokazuje Marulićev boravak na otoku. Pražnica je orijentir kruga njegova korespondenta, čije djelovanje ondje opisuje znanstveni skup o Maruliću.
Brački autori u dugom književnom odjeku
Marulićeva hrvatska djela ostavila su trag i u opusu Jerolima Kavanjina te Tina Ujevića. To je odnos književne recepcije kroz različita stoljeća. Ne treba ga zamijeniti osobnim susretom: Kavanjin i Ujević živjeli su mnogo nakon Marulića. Njegova bračka priča tako obuhvaća i konkretnoga korespondenta i kasniji kulturni život povezan s otokom.
Izvori: [1]
